Podružnica Hrvatskog logopedskog društva Dubrovačko–neretvanske županije u suradnji s Udrugom „Sunce moje malo“ iz Opuzena organizirala je u petak, 15. studenoga 2019. godine u Dječjem vrtiću u Opuzenu predstavljanje knjige za djecu „Priča o mudroj sovi“ i edukativno predavanje za roditelje, odgajatelje i stručne suradnike o opasnostima ovisnosti o komunikacijsko-informacijskim tehnologijama.

Predavanjem je simbolično u veselom i poučnom ritmu završen ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige koji je započeo 15. listopada pod motom „U ritmu čitanja“. Autorica i predavačica Maja Punoš Rebić, diplomirana je politologinja i knjižničarka Gimnazije dr. Mate Ujevića u Imotskom. U suradnji s mnogim dječjim vrtićima i školama promovira važnost „žive riječi“, čitanja i pripovijedanja kao nezamjenjivih načina poticanja komunikacijskih vještina i pozitivnih oblika ponašanja. „Priča o mudroj sovi“ prva je hrvatska priča za djecu koja govori o važnosti knjižnica, čitanja i obrazovanja te borbi s epidemijom ekranizma u životu djece i odraslih. Maja na kreativan, veseo i djeci zanimljiv način pripovijeda priču, predstavlja likove Mudre sove i Knjigomrza kao dva drevna arhetipa (znanje i neznanje). U njihovoj borbi za naklonost djece i odraslih pobjeđuje dobro i potreba za znanjem, obrazovanjem i mudrošću. Djeca su oduševljeno pratila priču, komentirala i donosila zaključke. Uz pjesmu o Mudroj sovi su na kraju zasluženo dobili prigodne diplome i postali male Mudre sove.

Predavanjem za odrasle autorica je naglasila kako je jedan od najvećih problema današnjice sve veća ovisnost o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji koja nam umanjuje potrebu za čitanjem, važnom informacijskom i obrazovnom uslugom knjižnica te ,,štedi' vrijeme kroz pronalazak ,,instant' informacija na Internetu koje, često neprovjerene i neobjektivne, dovode do površnih i krivih saznanja o svijetu oko nas. Ljudi današnjice zarobljeni su primamljivim i hipnotičkim tehnologijama koje im sve više kradu njihovo vrijedno vrijeme za sebe i druge. Opasnost je to veća što ovisnici o ekranima postaju najmanja djeca, a posljedice toga su jasno vidljive u raznim poremećajima ponašanja, čitanja i govora u predškolskoj i školskoj dobi. Djeca koja provode više od 2 sata dnevno za ekranom postižu niže rezultate u brzini razmišljanja i jezičnom izražavanju, imaju slabije pamćenje, kratkovidnost, nesanicu i teškoće spavanja, sputava im se mašta i igra, otupljuju osjetila, nedostaje im tjelesne aktivnosti. Prema istraživanjima dijete u prosjeku dnevno gleda televizor 3 sata, a s roditeljima razgovara svega 38 minuta što je poražavajući podatak. Osim djece i mladih i mi odrasli izloženi smo mnogim negativnim posljedicama prekomjerne uporabe ekrana kao što su digitalna demencija i informacijska anksioznost. Svakodnevnim čitanjem i pripovijedanjem kvalitetnih i poučnih priča, pomažemo djeci i sebi stjecati dobre životne navike i pozitivne oblike ponašanja. U proces osvještavanja ovog problema i borbu protiv neoprezne i prekomjerne uporabe tehnologije u životu djece i mladih, pozvani su prije svega roditelji, predškolski i školski djelatnici, ali i cijelo društvo. Maja Punoš Rebić je na kraju još jednom zahvalila na pozivu i naglasila kako smo nakon ovog inspirativnog druženja s djecom, roditeljima, odgajateljima i stručnim suradnicima svi obogaćeni i poučeni novim saznanjima i iskustvima.

Ovim putem se na financijskoj potpori zahvaljujemo: Gradu Opuzenu, Coffee & Wine baru Bacchus-Metković, Terra obrtu-Opuzen, OPG-u Slavomir Vlahović (obitelj Mijić), Leu Galambošu, mjenjačnici Sršen-Metković, Floramye cvjetnom studiju-Metković, frizerskom salonu Johnny-Metković i anonimnom roditelju. Zahvalni smo im što su prepoznali potrebu pomoći u organizaciji ovog događanja, a na dobrobit djece, njihovih roditelja, odgajatelja i stručnih suradnika. Zahvaljujemo se svim djelatnicima i ravnateljici Dječjeg vrtića Opuzen na gostoprimstvu.

za podružnicu HLD DNŽ: Ante Ujdur, prof. logoped

KAKO GRADITI ZDRAVE NAVIKE KORIŠTENJA SUVREMENIH TEHNOLOGIJA OD RANE DOBI

U potrazi za smjernicama roditelji, ali i druge osobe koje sudjeluju u životu djece, mogu se osloniti na preporuke Američke pedijatrijske akademije, razvijene temeljem dostupnih istraživanja o utjecaju suvremenih tehnologija na dječji razvoj i dobrobit, a koje smo objedinili u nastavku (Američka pedijatrijska akademija 2015, 2016, 2018; Brown, 2011):